Novosti

Zaštita od hladnoće, smrzotine - upozorenja

Hladnoća može nepovoljno utjecati na zdravlje i prouzročiti smrzotine koje prvo zahvaćaju nos, uške i prste. Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno umanjiti posljedice koje te vremenske pojave mogu prouzročiti.

Za pothlađivanje i smrzavanje ljudskog tijela posebno su opasne iznimno niske temperature uz prisutan vjetar ili padanje snijega. Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak po velikoj hladnoći.

Na što morate obratiti pažnju kad su vani NISKE temperature:                                                                    
IZLAZAK RANO UJUTRO – IZBJEGAVAJTE
Starijima, ali i svim srčanim bolesnicima te oboljelima od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranojutarnjim i noćnim satima kad su temperature vrlo niske. Vanjski sloj odjeće mora biti nepropusan za vjetar i vlagu. Najbolje je nositi odjeću od vune, polipropilena i svile koji zadržavaju više topline od pamuka.
OBVEZNI KAPA, ŠAL I RUKAVICE
Ako već morate izaći, a temperature su niske, zaštitite glavu kapom, ruke rukavicama te prekrijte usta šalom kako biste spriječili izravno udisanje hladnog zraka. Važno je da je obuća topla i komotna, bez visokih peta. Visoka peta umara kao i potpuno niska obuća. Lice i usnice zaštititi kremom i balsamom za usnice.
NEMOJTE DUGO BITI NA OTVORENOM
Ako dugo boravite na otvorenom i izloženi ste hladnoći te se pojavi drhtavica, to je znak da se hitno trebate vratiti u zatvoreni prostor. Također, treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu uzrokovati brzo umaranje i izazvati ubrzano disanje pri niskim temperaturama.
TOPLI NAPICI I TERMOSTAT
Liječnici upozoravaju da se pri uzimanju tekućine osobito preporučuju topli napici te da se izbjegavaju alkohol i kofein. Također, starije osobe s vremenom gube mogućnost osjeta promjena temperatura pa im se osim praćenja vremenske prognoze preporučuje i da imaju termostat u kući.
BUDITE U KONTAKTU SA SVOJIM STARIJIMA
Starije osobe su sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elemente koji im pogoršavaju teškoće. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje. U hladnim mjesecima često treba biti u kontaktu sa starijom osobom koja mora uvijek uza sebe imati osobne podatke, ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona.KRONIČNI BOLESNICI TREBAJU REDOVITO UZIMATI SVOJU TERAPIJU

Za jakih hladnoća povećava se broj ljudi koji se javljaju liječnicima s navedenim problemima.

Ozebline je najlakši oblik ozljede uzrokovane hladnoćom, pri čemu zahvaćeni dijelovi tijela (prsti, uške, nos) postaju crveni i otečeni, no postepenim utopljavanjem ozeblina ubrzo nestaje, nakon čega dolazi do prolazne lagane boli i svrbeža.

Promrzline nastaje izlaganjem na hladnom zrakom, pri čemu nastaju lokalizirana područja crvenila, svrbeža i otekline na koži, a može doći i do stvaranja mjehura. Promrzlina najčešće zahvaća prste ruku ili nogu, no nakon postepenog utopljavanja prolazi spontano.

Smrzotina je najteži oblik ozljede uzrokovane hladnoćom koja nastaje smrzavanjem tkiva zbog velike hladnoće i često je udružena s općom pothlađenošću tijela. Koža mijenja boju (blijeda, modra, crvena), a mogu se javiti i mjehuri. Najčešće su zahvaćeni prsti ruku ili nogu, a može se razviti i gangrena (odumiranje dijela tijela) šake ili stopala.

Hipotermija najčešće nastaje zbog dugotrajnog izlaganja velikoj hladnoći tijekom zimskog vremena, premda može nastati i za toplog vremena (dugotrajno ležanje na hladnoj podlozi). Hipotermija se razvija jer je gubitak tjelesne topline veći od njezinog stvaranja pa unutarnja temperatura tijela postaje niža od 35° C. Hipotermija usporava sve fiziološke funkcije, uključujući kardiovaskularni i respiratorni sustav, provođenje živčanih impulsa, utječe na prisebnost i uzrokuje poremećaj metabolizam. Znakovi hipotermije napreduju od drhtavice, hladne i blijede kože, umora, zbunjenosti, tromosti, razdražljivosti, smetenosti, pospanosti, sve do gubitka svijesti i smrti.

PRVA POMOĆ

1. Smirujete, ohrabrujte ozljeđenu i pothlađenu osobu.

2. Dajte osobi topli, kalorični i bezalkohoLni napitak (čaj, juha, čokolada). 

3. Pozovite hitnu medicinsku službu, te ostanite uz osobu i pratite životne znakove (stanje svijesti i disanje). 

4. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažžnu odjeću kao i sve ššto stežže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Kožni mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama držže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.

5. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se mobilizirati, te ozlijeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.

6. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možžete dati prvu pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama oštećenja, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutraššnjosti tijela (unoššenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature, valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 °C , do maksimalne temperature od 40 °C. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje jošš veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju.

7. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati osobi lijekove protiv bolova, obzirom na to šda je ugrijavanje smrzotine bolno.
Površšno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješšno rješšava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela, ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazuššni predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.).

8. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati –i moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije, smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežžu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u poviššenom položžaju, a položžaj ozlijeđenog je ležžeći.

9. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela možže uzrokovati jošš veća ošštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držžati bolesnika u toplom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežžu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u poviššenom položžaju, a položžaj ozlijeđenog je ležžeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne možže spriječiti, bolje je postupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.

10. Ako su smrzotine opsežžne, dajte bolesniku tople, zaššećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.

NAZOVITE! 

Hitna medicinska služba- 194  ili  Centar za žurne službe- 112

 

NE SMIJE SE:

-Nikako piti alkoholna pića za zagrijavanje jer ona iako na prvi pogled pružaju osjećaj topline zapravo još više rashlađuju organizam i najčešći su uzrok smrtnih ishoda od hladnoće.

-Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možžete održžavati toplim. Ponovno smrzavanje možže prouzročiti jošš veća ošštećenja.
-Za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao ššto je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina možže uzrokovati ošštećenje tkiva.
-Trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
-Otvarati kožne mjehure na smrznutim dijelovima tijela.
-Ozlijeđeni ne smije puššiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo možže utjecati na cirkulaciju.

PREVENCIJA

Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do smrzotina, kao ššto je izuzetno niska temperatura zraka, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, slaba cirkulacija. Slabu cirkulaciju mogu uzrokovati tijesna odjeća ili obuća, neki lijekovi, puššenje, uporaba alkohola te neke bolesti koje ošštećuju krvne žžile kao ššto su ateroskleroza ili ššećerna bolest.
Prikladno se obucite za vrijeme niskih temperatura i zašštite istaknute dijelove tijela (nos, ušške, ššake); radije nosite rukavice bez prstiju; obucite se slojevito, u odjeću koja ne propuššta vjetar i vlagu. Na noge obucite dva para čarapa (na kožžu pamučne, onda vunene); uzmite ššal i kapu koja prekriva ušši (da spriječite gubitak topline kroz kožžu glave).
Prije planiranog dužžeg boravka na hladnoći, nemojte puššiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite.
Ako se nađete u jakoj snježžnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako biste održžavali toplinu tijela.