Novosti

GRIPA, SMJERNICE ZA CIJEPLJENJE U EUROPI, 2015 GODINA- KLJUČNE ČINJENICE ZA LIJEČNIKE

GRIPA, SMJERNICE ZA CIJEPLJENJE U EUROPI, 2015 GODINA- KLJUČNE ČINJENICE ZA LIJEČNIKE:

OBITELJSKE MEDICINE, JAVNOG ZDRAVSTVA, EPIDEMIOLOGIJE,
MEDICINE RADA I SPORTA, ŠKOLSKE MEDICINE, INTERNE
MEDICINE,INFEKTOLOGIJE, PEDIJATRIJE, NEUROLOGIJE, KIRURGIJE TE GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE

Finala verzija, 9. rujan 2015.

SKUPINA EUROPSKIH STRUČNJAKA, NA TEMELJU NAJBOLJIH NACIONALNIH SMJERNICA U PRAKSI

ČLANOVI EKSPERTNE GRUPE
Dr. George KASSIANOS, Velika Britanija (predsjednik)
Jean-Marie Cohen, Francuska
Tom SCHABERG, Njemačka
Patricia Prazan, Švicarska
Hülya Akan, Turska
Evis BAGDADES, Cipar
Oana FALUP PECURARIU, Rumunjska
Andrej GALEV, Bugarska
Isme HUMOLLI, Kosovo
István Jankovići, Mađarska
Predrag KON, Srbija
Andreas KOSTANTOPOULOS, Grčka
Zuzana KRISTUFKOVA, Slovačka
Ernest Kuchař, Poljska
Jan KYNCL, Češka
Matti MAIMETS, Estonija
Aukse MICKIENE, Litva
Aneta Nitsch-OSUCH, Poljska
Dace ZAVADSKA, Latvija
Raul Ortiz de LEJARAZU, Španjolska
Ted VAN Essen, Nizozemska

 

PREVELI I ADAPTIRALI:
Andreja Barišin, Vladimir Draženović

SADRŽAJ

SAŽETAK ......................................................................................................................5
1. Uvod ....................................................................................................................... 6
2. Osnovni podaci ............................................... .................................................. .. ..6
2.1 Gripa ..................................................................................................................... 6
2.2 Epidemiologija i posljedice bolesti ............................................ ...........................6
3. Dijagnoza .................................................................................................................7
4. Gripa cijepljenje ...................................................................................................... 8
4.1 Preporuke (WHO, EC) ........................................... ................................................ 8
4.2 Vrste dostupnog cjepiva ............................................. ..........................................8
4.3 Preporuke za posebne skupine ............................................. ................................8
4.3.1 Trudnoća ............................................................................................................ 8
4.3.2 Djeca ............................................................................................................... ….9
4.3.3 Alergija na proteine jajeta................................................................................... 9
4.3.4 Istovremeno davanje cijepljenje protiv gripe s drugim cjepivima ...................... 9
4.4 Kontraindikacije ..................................................................................................... 9
4.5 Djelotvornost ........................................................................................................10
4.6 Sigurnost i podnošljivost .............................................. ....................................... 10
4.7 Vremenski prozor za cijepljenje............................................................................ 11
5. Provedba cijepljenja protiv gripe ............................................. ........................... …11
5.1 Uvod: značaj odobrenja liječnika cjepitelja ...............................……………………………11
5.2 Odabir osoba koje ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe ..........................11
5.3 Obavještavanje osoba koje se cijepe protiv gripe..................................................12
5.4 Organizacija cijepljenja .............................................. ...........................................12
5.5 Medicinska dokumentacija.................................................................................... 13
5.6 Logistika: skladištenje cjepiva protiv gripe ........................................... ..................13
5.7 Komunikacija s pacijentima .............................................. ..................................... 14
Dodatak 1. Zablude i često postavljana pitanja .................................................. …………15
Dodatak 2. Članovi ekspertne grupe ............................................. ................................19
Literatura .......................................................................................................................21

 

SAŽETAK
Diljem Europe postoji širok spektar razlika u procijepljenosti sezonskim cjepivom protiv gripe, stopama cijepljenja za populaciju pod rizikom od ozbiljnih komplikacija (za koje Europsko vijeće preporučuje ciljnu stopu cijepljenja od 75% u svim državama članicama), za zdravstvene djelatnike, kao i za inače zdrave osobe.
Velika Britanija i Nizozemska imaju razvijene smjernice koje se redovito ažuriraju, a time imaju dobre cjepne obuhvate (to su jedine dvije europske zemlje koje su dosegle 75% ciljnu stopu cijepljenja u starijih osoba), dok su u mnogim drugim europskim zemljama smjernice manje jasne, ne postoje ili su stope cijepljenja u opadanju. Ove razlike u sezonskoj pokrivenost i politike cijepljenja protiv gripe istaknute su u nedavnom izvješću Europske komisije koja je naglasila potrebu za djelovanjem na obje razine i to Europske unije i država članica, kako bi se ostvarile javno zdravstvene uštede od cijepljenja protiv gripe u cijeloj Europi te preporučilo usklađivanje pristupa politici cijepljenja između država članica.
Postoji također potreba da se uskladi definicija dijagnoze influence kako bi se osigurala točnost praćenja cirkulacije virusa i praćenje epidemija. Potrebna je bolja komunikacija i usklađivanje s obzirom na temeljne informacije o cijepljenju protiv gripe. Ove smjernice o provedbi programa cijepljenja protiv gripe trebale bi biti još proširenije i bolje usklađene između država članica Europske unije.
Na temelju tih iskustava, skupina europskih stručnjaka koja se bavi gripom napisala je ovaj dokument na temelju već postojećih smjernica u Engleskoj i Nizozemskoj, koje bi trebale postati zajednički pristup za provedbu rutinskog cijepljenja protiv sezonske gripe u Europi.
 

 1. Uvod


Europsko vijeće danas preporučuje ciljnu stopu cijepljenja od 75% u starijih osoba (dob> 65 godina) za sezonsku gripu i u svih ljudi u dobi od > 6 mjeseci s kroničnim medicinskim stanjima (1-3). Sugerirano je da se ova stopa od 75% za populaciju u riziku od komplikacija nakon infekcije gripe, može koristiti kao cilj u povećanju procijepljenosti za cijelu populaciju (4, 5).
Iako neke zemlje imaju i redovito ažuriraju smjernice za cijepljenje protiv gripe, npr. Engleska (6-8) i Nizozemska (9), trenutno ne postoji jedan osnovni dokument koji nadilazi nacionalne granice. Postoje velike razlike u procijepljenosti protiv gripe u Europi, a stopa zadnjih godina opada u većini zemalja članica Europske unije (EU). U nedavnom izvješću Europske komisije istaknuta je potreba za djelovanjem na europskoj razini, ali i na nacionalnoj razini kako bi države članice ostvarile javno zdravstvene i ekonomske koristi od cijepljenja te se preporučuje dijeljenje ovih smjernica među državama članicama Europe (3).
Usklađivanje dijagnoze slučaja gripe važan je korak prema preciznom epidemiološkom praćenju i nadzoru epidemije. Temeljni podaci o cijepljenju protiv gripe uključuju: preporuke, posebne okolnosti, kontraindikacije, učinkovitost, sigurnost, vremenski prozor za cijepljenje i vrste cjepiva koje treba jasnije priopćiti zdravstvenim djelatnicima, cjepiteljima kako bi se olakšala učinkovitost smjernica. Šira distribucija smjernica o provedbi imunizacije protiv gripe, uključujući dobar odabir osoba za cijepljenje, obavijesti, logistiku i odgovore na pitanja koja se često postavljaju, poboljšati će učinkovitost programa cijepljenja.
 

2. Osnovni podaci


2.1 Gripa


Sezonska gripa je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom 1-2 dana. Karakterizira ju povišena temperatura, groznica, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, umor, a ponekad i neproduktivni kašalj, a može trajati i do 2 tjedna. za zdrave pojedince gripa je neugodna bolest koja rezultira samoizlječenjem ali svakako ograničava radnu sposobnost na 7-10 dana, a rezultira značajnim absentizmom svake godine. Nadalje, vrlo se lako prenosi, čak i preko osoba koje imaju minimalne simptome ili su bez simptoma.
Iako se često pogrešno smatra kako gripa nije ozbiljna bolest, teška ili opasna po život, ipak može dovesti do ozbiljnih komplikacija, osobito u određenim grupama populacije. U te rizične grupe ulaze trudnice, djeca mlađa od 5 godina, starije osobe (≥65 godina) i one s kroničnim medicinskim stanjima, a posebno one s postojećim respiratornim bolestima (2). U tim grupama, infekcija virusom influence može lakše dovesti do sekundarnih oboljenja bakterijskog podrijetla (uključujući upalu pluća, upalu sinusa, upalu srednjeg uha), hospitalizacije i smrti (10).

2.2 Epidemiologija i posljedice bolesti


Postoje tri vrste virusa influence, tipa A, B, i C, od kojih su tip A i B uglavnom odgovorni za epidemije gripe u ljudi (tip C obično dovodi do benigne infekcija gornjih dišnih putova (11)).
Virusi influence tipa A mogu se dalje podijeliti u dvije podskupine na temelju dva površinska antigena - hemaglutinina (H) i neuraminidaze (N) što rezultira klasifikacijom poput H1N1 i H3N2. Male promjene sub-tipa, poznate kao „antigenski drift“, događaju se svake godine i rezultiraju novim virusnim sojevima. Zbog toga postoji potreba za cjepivom čija se aktivna komponenta mijenja svake godine, da bi sljedila promjene u cirkulirajućim sojevima virusa (vidjeti dio 4.1).
Posljedica neusklađenosti s cijepnim sojevima može rezultirati slabijom efikasnosti cjepiva pogotovo u osoba s komorbiditetom te posljedično i povećanom smrtnošću u osjetljivim skupinama populacije.
Nedavni podaci ukazuju na to da je u Europskoj uniji 25-100 milijuna ljudi zaraženo virusom influence svake godine (4, 12). Od toga se oko 38.500 smrtnih slučajeva događa svake godine i to većinom (>90%) u starijih osoba (> 65 godina) (13). Smrtnost, ozbiljne komplikacije, absentizam i smanjena produktivnost rezultirali su (izravno ili neizravno) da gripa dovodi do godišnjeg ekonomskog troška u EU od 6-14 milijardi € (2, 14). Neosporno je da gripa predstavlja značajan izazov za zdravstvo i ekonomski sustav širom Europe, posebice tijekom zimskih mjeseci kada je broj oboljelih najviši
 

3. Dijagnoza


Tijekom prvog posjeta pacijenta s dijagnozom gripe i gripi slične bolesti (ILI) liječnik utvrđuje na temelju anamneze i kliničke slike koja vrst pregleda je potrebna i je li potrebna virološka dijagnostika.
Pitanja pacijentu sadržavaju slijedeće:


• Trajanje simptoma.
• Težinu simptoma.
• Opis simptoma: postojanje groznice, zimice, kašlja, začepljenosti nosa, grlobolje, opće slabosti, bol u mišićima i glavobolje.
• Trajanje i tijek vrućice.
• Kontakt s drugim oboljelima od ILI.
• Postoji li netko u kućanstvu ili je u kontaktu s oboljelim, koji je imunosuprimiran.


Općenito fizikalni pregled je važan kako bi se prepoznale moguće komplikacije. Virološka potvrda potrebna je samo za potvrdu epidemije u domovima za njegu starijih osoba ili drugim javnim ustanovama (npr. bolnicama, sveučilišnim dvoranama, školama, vrtićima), ili kada to zatraže javno zdravstvene vlasti da bi se uvele profilaktičke mjere (16).
U slučaju ako je prisutan jedan ili više komorbiditeta (pneumonija,veći broj komplikacija) potrebno je pacijenta nadzirati (17, 18) u slučaju slijedećih simptoma:


• Kratkoća daha.
• Iskašljavanje gnojnog sadržaja.
• Povišena temperatura više od tjedan dana.


Prisutnost slijedećih simptoma mogu se koristiti za identifikaciju ILI, te mogu biti dobar epidemiološki marker (19-21):


• Akutni početak bolesti.
• Najmanje jedan od simptoma: temperatura, glavobolja, bol u mišićima i ekstremitetima.
• Najmanje jedan od simptoma: kašalj, grlobolja, otežano disanje, začepljenost nosa.
 

4. Gripa - cijepljenje

4.1 Preporuke (WHO, EC)


Europska komisija (na temelju preporuka Europskog centra za prevenciju i kontrolu [ECDC] bolesti) (3) preporučuje cijepljenje kao najučinkovitije sredstvo za sprečavanje sezonske gripe i kao prvi izbor za kontrolu utjecaja sezonskog gripe na javno zdravlje.
Za populacije u riziku od ozbiljnih komplikacija preporučuje se 75% -na procijepljenost populacije (2, 3).
Cijepljenje protiv gripe preporučuje se i za zdravstvene djelatnike, a nedavno je sugerirano da se cilj od 75% može koristiti kao početni parametar za djelatnike koji su u neposrednom kontaktu s pacijentima (4).
Cijepljenje protiv gripe može koristiti svakome starijem od 6 mjeseci (najniža dob za koju su licencirana cjepiva protiv gripe).
Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija za svjetski nadzor gripe (WHO GISRS) objavljuje sojeve virusa koji se koriste za cjepiva u sjevernoj i južnoj hemisferi: trenutačna sezonska cjepiva su trovalentna što znači da sadrže tri soja virusa influence u sastavu. U posljednje vrijeme postoje i četverovalentna cjepiva zbog učestale cirkulacije obje linije B virusa. Kontinuirani nadzor, karakterizacija virusa i antigenska kartografija koriste se za preporuke WHO GISRS nekoliko mjeseci prije sezone gripe, kako bi se omogućila pravodobna proizvodnja i distribucija cjepiva (22).
 

4.2 Vrste cjepiva na raspolaganju


U osnovi postoje dvije vrste cjepiva protiv sezonske gripe:


inaktivirana cjepiva protiv gripe:
o intramuskularno ili supkutano (≥6 mjeseci starosti).
o intradermalno (za odrasle i starije).
živa atenuirana cjepiva za intranazalnu primjenu koje se ne primjenjuje u Hrvatskoj (2-18 godina) (dostupna uglavnom u Velikoj Britaniji, kvadrivalentno).


Inaktivirana cjepiva protiv gripe sadrže ili tri (trovalentno - intramuskularno, subkutano i intradermalno) ili četiri (četverovalentno - intramuskularno i supkutano) soja virusa influence (vidjeti odjeljak 4.1), dok su u intranazalnom četverovalentnom živom cjepivu četiri.

4.3 Posebne skupine i okolnosti


4.3.1 Trudnoća
Trudnoća ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje protiv gripe inaktiviranim (intramuskularno ili intradermalno) cjepivom. WHO preporučuje sezonsko cijepljenje protiv gripe trudnicama (bez obzira na stupanj trudnoće). Dokazano je da cijepljenje u prvom trimestru trudnoće nije povezano s kongenitalnim anomalijama i bez rizika je za majku i dijete (23).
Trudne žene i njihove bebe su u riziku od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije gripe (24, 25). Specifični rizici za bebe su preuranjeni porod i niska porođajna težina (26), a oba se mogu reducirati cijepljenjem protiv gripe tijekom trudnoće (27). Također pokazalo se da je u prvom tromjesečju izloženost majke gripi rezultirala povećanim rizikom od pojave kongenitalnih anomalija (28).
Budući da cijepljenje protiv gripe nije indicirano za dojenčad <6 mjeseci starosti, (vidjeti odjeljak 4.3.2) cijepljenjem trudnica stiče se zaštita putem majčinih protutijela za buduće novorođenče, a time i smanjenje rizika od infekcije po porodu (29-32 ).

 

4.3.2 Djeca
Sezonsko cjepivo protiv gripe smatra se korisno prema WHO i Vijeću EU za djecu stariju od 6 mjeseci s kroničnim bolestima (naročito respiratornim i kardiovaskularnim kao što su cistična fibroza, astma, ili srčane mane, ali i metaboličkim uključujući i dijabetes). Teške komplikacije uslijed infekcije gripom su najčešće u djece <5 godina, a u nekim zemljama cijepljenje se preporučuje za svu djecu stariju od 6 mjeseci. U slučaju prvog cijepljenja protiv gripe preporučuju se dvije odvojene doze u razmacima od 4 tjedna za djecu <10 godina, ali preporuke variraju od zemlje do zemlje te se usklađuju s postojećim nacionalnim preporukama.
Cijepljenje (vidjeti dio 4.2 za više detalja o vrstama cjepiva) može biti:


• Intramuskularno: za svu djecu u dobi od najmanje 6 mjeseci
• Sprej za nos: za djecu od 2-18 godina (u Europi je dostupno uglavnom u Velikoj Britaniji)
 

4.3.3 Alergije na proteine jajeta
Sezonska cjepiva protiv gripe proizvode se na pilećim jajima te sadrže proteine jajeta, a kontraindicirana su u osoba koje imaju ozbiljne reakcije preosjetljivosti (anafilaktičke reakcije) s učestalošću od 0.5-2.5% (34, 35).
Cjepivo treba dati u skladu s postojećim nacionalnim preporukama.

4.3.4 Istovremeno davanje cjepiva protiv gripe i drugih cjepiva
Iako je najbolje davati odvojeno, cjepivo protiv gripe može se sigurno primijeniti istovremeno s drugim cjepivima.
Cjepivo treba dati u skladu s postojećim nacionalnim preporukama (36).

4.4 Kontraindikacije


Za sva cjepiva1 (uključujući i intranazalna cjepiva [LAIV] [sprej za nos]), koji se uglavnom koriste u Velikoj Britaniji:
Teška alergija na jaja. Cjepiva koja sadrže niske razine proteina jajeta ili bez proteina jajeta (sa sadržajem ovalbumina <0,12 ug / mL, odnosno <0,06 ug za 0.5 ml doze) mogu se primijeniti u osobama s blagom do umjerenom osjetljivosti na protein jajeta po nahođenju od liječnika, nakon procjene rizika i koristi (vidjeti odjeljak 4.3.3 i dio 4.2). Preporuka je da se cijepe na klinici i promatraju 30 min.


Alergije na druge komponente cjepiva, npr. konzervans, ili prethodne doze cjepiva.
<6 mjeseci starosti.
Prisutnost simptoma akutne bolesti.
Cjepivo treba dati u skladu s postojećim nacionalnim preporukama (36).

4.5 Djelotvornost
Nakon cijepljenja, protutijela za virus gripe stvaraju se nakon tjedan dana, a maksimalne razine nakon 2 tjedna, te ostaju stabilne oko 24 tjedana (6 mjeseci) (37).
Cijepljenjem se općenito smanjuje rizik od infekcije gripom za 70-80% (30-70% u starijih osoba). Čak i ako je pacijent zaražen neposredno nakon cijepljenja, prije stvaranja kompletne zaštite, ipak se smanjuje težina simptoma s komplikacijama u starijih osoba za 20-50%2.
Cijepljenje smanjuje smrtnost osobito u rizičnim populacijama - mlađe dojenčadi, starijih osoba s kroničnim bolestima, imunosuprimiranih pacijenata i trudnica.
Guillain-Barre sindrom 6 tjedana prije cijepljenja                                                                                        2 Cjepivo protiv gripe ne štiti od bolesti slične gripi koje uzrokuju rinovirusi ili adenovirusi.


Provođenje programa cijepljenje protiv gripe vrlo je isplativo jer smanjuje pobol i smrtnost, broj komplikacija i hospitalizacija, nekritično korištenje antibiotika te značajno reducira ekonomske gubitke (absentizam).
Učinkovitost cjepiva protiv sezonske gripe razlikuje se od godine do godine s obzirom na sličnost pojedinih komponenti sa cirkulirajućim sojevima u cjepivu. Međutim, čak i u godinama kada cirkulirajući sojevi ne odgovaraju apsolutno onima u cjepivu cijepljenje je i dalje isplativo zbog potencijalnih unakrsnih reakcija između cirkulirajućih sojeva i onih u cjepivu (2, 10, 37).

4.6 Sigurnost i podnošljivost


Sezonska cjepiva protiv gripe imaju dobar sigurnosni profil koji datira od preko 50 godina, a meta- analize i studije su pokazale da ne postoji bilo kakav razlog za zabrinutost (38, 39).
Jedina dokazana nuspojava intramuskularnog ili intradermalnog cijepljenje protiv gripe u usporedbi s placebom je blago povećana učestalost reakcija na mjestu uboda u vidu boli, crvenila, otekline. Bol na mjestu injiciranja (obično blaga) može se pojaviti u približno 65% primatelja cjepiva, a traje 1-2 dana te spontano nestaje (40).
Sistemske reakcije javljaju se u istom postotku kao i nakon placebo cjepiva, intramuskularnog ili intradermalnog cijepljenja protiv gripe (41).
Kao i za svako cjepivo, određene komponente cjepiva (npr. protein jajeta ili konzervans) mogu izazvati alergijske reakcije koje se kreću od blage urtikarije ili angioedema do anafilaksije (41, 42).
Vremenski povezani slučajevi Guillain-Barre sindroma nakon cijepljenja protiv gripe bili su prijavljeni ali višegodišnjim praćenjem se nije moglo uspostaviti povezanost s cijepljenjem (40, 41). Nedavna studija nije pokazala povezanost između Guillan-Barre sindroma i cijepljenja protiv gripe. Ova studija obuhvaćala je vremensko razdoblje od 13 godina uključujući 33 milijuna cijepljenih(43).

4.7 Vremenski prozor za cijepljenje


Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od 10. mjeseca do 3.-4. mjeseca. Većina zemalja počinje s cijepljenjem u ranu jesen i ovisi o nacionalnim preporukama. Nakon cijepljenja jednom dozom očekuje se zaštitni imunološki odgovor nakon 2 tjedna u trajanju od najmanje jedne sezone (osim u djece, koja zahtijevaju dvije doze kod prvog cjepljenja) [vidjeti odjeljak 4.3.2]) (točka 4.5) (44).
Za svu djecu od 6 mjeseci do 8 godina, koja zahtijevaju dvije doze (vidjeti poglavlje 4.3.2) vrijeme od prve doze treba uskladiti s nacionalnim preporukama a drugu dozu treba davati najranije 4 tjedna nakon prve.
Cijepiti se može do kraja sezone gripe (ožujak-travanj u sjevernoj hemisferi [provjeriti da cjepivu nije prošao rok trajanja]), ali preporuka je da to bude u jesen jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka.

5. Provedba cijepljenje protiv gripe


5.1 Veliki značaj liječnika, cjepitelja u provedbi i motivaciji pacijenata za cijepljenje protiv gripe

Opća razina svijesti o važnosti sezonskog cijepljenja protiv gripe znatno je manja od potrebne za provedbu cijepljenja, a predrasude su vrlo prisutne u medijima.
Središnja je uloga liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji trebaju pružiti savjete pacijentima o cijepljenju i odgovoriti na specifična pitanja, a sve prema postojećim nacionalnim preporukama.
Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite i njegovog tima može uključivati slanje pisanih obavijesti i informativnih materijala te konzultacije. Dostupnost informacija u samoj organizaciji i provedbi programa cijepljenja od osobite je koristi u populacijama koje su u opasnosti od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije virusom influence.

5.2 Osobe koje ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe


Osobe u opasnosti od ozbiljnih komplikacija su obično prioritet za cijepljenje protiv gripe u nacionalnim preporukama. To je ujedno i u skladu s preporukama Vijeća EU-a i uključuje slijedeće kategorije:
• Starije osobe,
• Pacijenti s abnormalnostima i funkcionalnim poremećajima respiratornog trakta i pluća (npr. s cističnom fibrozom),
• Pacijenti s kroničnim poremećajima rada srca,
• Pacijenti s kroničnim neurološkim bolestima kao što su multipla skleroza, ali i moždani udar, prolazni ishemijski napadaj (TIA),
• Pacijenti s dijabetesom,
• Pacijenti s teškim bubrežnim bolestima,
• Pacijenti s teškom bolesti jetre,
• Pacijenti koji su primaoci koštane srži ili transplantacije organa,
• Pacijenti koji su imunosuprimirani, zbog bolesti ili liječenja,
• Pacijenti s HIV infekcijom,
• Djeca i adolescenti od 6 mjeseci do 18 godina koji dugoročno koriste salicilate,
• Pacijenti s poteškoćama u učenju u stacionarnim ustanovama,
• Pacijenti sa smanjenom otpornosti na infekcije, kao što su asplenija, disfunkcija slezene, celijakija ili anemija srpastih stanica,
• Trudnice,
• Pacijenti koji dugotrajno borave u domovima za trajnu skrb,
• Pacijenti s indeksom tjelesne mase ≥35 kg / m2.
Zdravstveni djelatnici često dolaze u kontakt s virusima influence, a populacija njihovih pacijenata može imati neki od rizika za ozbiljne komplikacije, pa ne cijepljenjem tako izravno ugrožavaju svoje pacijente.
Važno je, dakle, promovirati cijepljenje zdravstvenih djelatnika, ne samo kako bi zaštitili sebe, nego i ograničili širenje virusa prema pacijentima i time smanjili ukupni teret sezonskih epidemija. Izuzetno je važno da uprava domova za trajnu skrb pacijenata organizira i koordinira cijepljenje pacijenata ali i cjelokupnog osoblja.

5.3 Obavještavanje pacijenata za cijepljenje protiv gripe


Liječnik primarne zdravstvene zaštite trebao bi obavijestiti sve pojedince koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe (ili njihove roditelje / skrbnike) pomoću osobne pisane obavijesti - primjeri informativnog materijala su uključeni u Dodatku 2. Liječnici primarne zdravstvene zaštite trebaju surađivati s upravom domova za trajnu skrb te organizirati i koordinirati cijepljenje osoblja i štićenika.
Treba napomenuti da osobna obavijest i osobni poziv na cijepljenje imaju najveći utjecaj na povećanje stope cijepljenja, a viša procijepljenost kao posljedicu ima smanjenje posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite, te smanjenje broja hospitalizacija. (Primijećeno je da zemlje koje imaju pojedinačnu naknadu za cijepljenje pacijenata u riziku obično imaju i najviše stope procijepljenosti). Osobne obavijest mogu se slati: pismom, e-mailom, telefonskim pozivom ili SMS porukom, a izuzetno je važno da su individualno orijentirane na ime i prezime svakog pojedinog pacijenta.

5.4 Organizacija cijepljenja


Dobro organizirani programi cijepljenja uključuju gore navedene opcije što će poboljšati procijepljenost:
• Tim primarne zdravstvene zaštite bi trebao imati osobu odgovornu za program cijepljenja te kontakt s telefonskim brojem i e-mailom.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba imati registar sa svim pojedincima koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe (vidjeti dio 5.2).
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba osigurati da su sve ciljne grupe (vidjeti dio 5.2) kontaktirane (vidjeti odjeljak 5.3) i organizirati cijepljenje na određeni dan, vikendima ujutro ili na kraju radnog dana.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba ažurirati registre na trajnoj osnovi tijekom sezone gripe, obraćajući posebnu pozornost na obuhvat žena koje će biti trudne tijekom sezone gripe.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba biti u mogućnosti dostaviti točne podatke zdravstvenim vlastima o broju svojih pacijenata koje ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe i broju cijepljenih zdravstvenih djelatnika1.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba osigurati dovoljno dostupnih cjepiva protiv gripe na temelju podataka i planiranog programa u skladu s demografskim trendovima.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba označiti sve pojedince koji se ne odazivaju i ne prisustvuju cijepljenju.
• Cijepljenje protiv gripe treba započeti pravodobno kako je opisano u odjeljku 4.7 (u skladu s postojećim nacionalnim preporukama) da bi se povećala učinkovitost programa cijepljenja.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba surađivati s primaljama kako bi se osiguralo da se trudnicama ponudi cijepljenje a pogotovo ženama koje su zatrudnile u ljeti i u jesen (ako je to preporuka prema postojećim nacionalnim smjernicama).
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba surađivati s upravom domova za trajnu skrb i drugim pružateljima stacionarnog smještaja kako bi se osiguralo da su njihovi štićenici procijepljeni.
• Tim primarne zdravstvene zaštite treba osigurati da pacijenti koji su vezani za kuću a odgovaraju preporukama za cijepljenje, također dobiju cjepivo.
1 Napomena: odgovornost za cijepljenje zdravstvenih djelatnika može varirati od zemlje do zemlje, a može biti odgovornost liječnika medicine rada ili timova primarne zdravstvene zaštite

5.5 Medicinska dokumentacija


Uz registar za praćenje pojedinaca koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje protiv gripe (vidjeti dio 5.2 i 5.4), bitno je zabilježiti one koji su cijepljeni kao i one koji odbijaju cijepljenje. Savjesno čuvanje takve dokumentacije od vitalnog je značaja za:
• Potrebe revizije,
• Procjene stope procijepljenosti i vremenske trendove,
• Usporedbe intenziteta epidemije,
• Kako bi se osiguralo da se pacijent ne cijepi dva puta u istoj sezoni,
• Proračun.
Promjene u listi postojećih pacijenata trebaju se ažurirati sukladno s prijemom novih korisnika zdravstvene skrbi ili s obzirom na postojeće pacijente koji su postali dio rizičnih skupina (vidjeti dio 5.2). To treba biti odgovornost osobe i timova koji su odgovorni za program cijepljenja protiv gripe. (vidjeti dio 5.4)

5.6 Logistika: skladištenje cjepiva protiv gripe
Optimalna temperatura za skladištenje cjepiva protiv gripe je + 5 ° C, a treba biti stalno u hladnjaku na temperaturi od +2°C do + 8 °C. Prekid hladnog lanca može dovesti do toga da cjepivo bude manje učinkovito.
Osoba odgovorna za program cijepljenja treba osigurati da:
• je osoblje dostupno u trenutku isporuke cjepiva tako da prebaci cjepivo u hladnjak koji je namijenjen za tu svrhu.
• ima dovoljno mjesta u hladnjaku.
• se prati minimalna i maksimalna stvarna temperatura hladnjaka (nezavisni termometar za mjerenje temperature).
Prilikom stavljanja cjepiva u hladnjak treba paziti da ne stavite pakiranja pokraj komponenti hlađenja hladnjaka, kako bi se izbjeglo zamrzavanje cjepiva (to isto može smanjiti učinkovitost cjepiva, smrznuta cjepiva ne smiju se koristiti i trebaju biti uništena).
Hladnjak bi trebao imati kružni tok zraka kako bi temperatura na svim razinama bila ista, a trebao bi imati i digitalni termometar kojim se može kontrolirati (minimum / maksimum temperature). Trebao bi imati i mogućnost zaključavanja, te alarm i mogućnost snimanja temperature u slučaju da dođe do prestanka rada.
Šprice za cijepljenje treba čuvati u zatvorenoj kutiji da bi bile zaštićene od svjetlosti.
Sva cjepiva koja su neiskorišten na kraju sezone trebaju biti uništena. Cjepiva nikada ne treba koristiti nakon isteka roka trajanja.


5.7 Komunikacija s pacijentima
Treba obavijestiti i kontaktirati telefonom one u opasnosti od ozbiljnih komplikacija (vidjeti dio 5.2), a koji se ne odazivaju na obavijesti kako bi se bolje razumjeli njihovi razlozi za ne cijepljenje, te im bolje objasnili važnost cijepljenja protiv gripe. To bi trebalo biti organizirano od strane osobe odgovorne za program cijepljenja, a može biti učinjeno i od strane medicinske sestre koja je upućena u problematiku a ne nužno liječnika.
Treba također i ažurirati popis onih koji odbijaju cijepljenje protiv gripe što može biti korisno u smislu praćenja zdravlja tih osoba i pojave novih bolesti, a također s ciljem podsjećanja važnosti cijepljenja protiv gripe tijekom redovitih konzultacija s liječnikom primarne zdravstvene zaštite.
Popis zabluda onih koji odbijaju cijepljenje protiv gripe zajedno s predloženim objašnjenjima kao i popis često postavljanih pitanja s odgovorima je u Dodatku 1.

 

 

DODATAK 1
ZABLUDE I ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Informiranje pacijenata i pobijanje zabluda

'' Prošle godine sam se cijepio i razbolio, znači cjepivo ne koristi'', ili 'Moj suprug je dobio gripu odmah nakon cijepljenja, ja to ne želim ".
Niti jedno cjepivo nije 100% učinkovito, uključujući i cjepivo protiv gripe. Razlozi za to mogu biti cirkulirajući sojevi gripe koji se stalno mijenjaju.
Ipak, cjepivo općenito smanjuje rizik od infekcije gripom za 70-80% (vidi točku 4.5) i tako umanjuje šansu da se razbolite od gripe. Čak i ako dobijete gripu a cijepljeni ste, bit će blažeg oblika. Iako se sojevi virusa u cjepivu ne podudaraju točno s cirkulirajućim sojevima, postoji vjerojatnost da će se svejedno stvoriti određeni stupanj zaštite zahvaljujući unakrsnoj reakciji.
Cjepivo protiv gripe štiti samo protiv virusa influence. Postoje i druge gripi slične bolesti ili obična prehlada, koje još uvijek možete dobiti nakon što ste se cijepili a koje nalikuju gripi.
Dakle, nakon cijepljenja su potrebna 2 tjedna da budete potpuno zaštićeni, tako da još uvijek možete biti osjetljivi na virus influence ako ste izloženi virusu tijekom ta 2 tjedna. Zbog toga je važno cijepiti se što ranije u sezoni.
Konačno, važno je naglasiti da osoba ne može dobiti gripu od cijepljenja.

"Ja nisam nikad bolestan, tako da me ne interesira cijepljenje protiv gripe."
Čak i za mnoge zdrave osobe, gripa može biti ozbiljna bolest koja traje i do 2 tjedna, a zaraziti se može svatko.
Za osobe koji su posebno izloženi riziku od ozbiljnih komplikacija, nakon infekcije gripom (vidjeti dio 5.2) može doći do komplikacija, hospitalizacije ili smrtnog ishoda. Potencijal teških komplikacija od gripe ne smije nikad biti podcijenjen.
Zaštita obitelji i prijatelja također je važan faktor odluke pri razmatranju o potrebi cijepljenja, a još je važnije ako ste zdravi i ne posebno izloženi riziku od ozbiljnih komplikacija, jer će te cijepljenjem protiv gripe pomoći suzbijanju širenja virusa među najbližima. Vaša odluka smanjuje vjerojatnost zaraze svima drugima s kojima dolazite u kontakt a koji mogu biti u opasnosti od ozbiljnih komplikacija (to je između ostalog i razlog zašto se cijepljenje preporučuje zdravstvenim djelatnicima - vidjeti dio 5.2).

"Cijepio sam se protiv gripe prošle godine, mogu li preskočiti cijepljenje ove godine."
Virus influence podložan je učestalim mutacijama (vidjeti dio 2.2) tako da cjepiva iz prethodne sezone ne mogu sa sigurnošću štititi protiv virusa koji cirkuliraju u novoj sezoni gripe. Zbog toga SZO na temelju cirkulirajućih sojeva ponovno procjenjuje sastav aktivne komponente cjepiva svake godine. Osim toga, dok cjepivo protiv sezonske gripe pruža zaštitu tijekom cijele sezone gripe (vidjeti dio 4.5 i 4.7) moguće je da imunitet ipak oslabi od jedne sezone do druge.
Iz tih razloga sezonsko cijepljenje protiv gripe potrebno je svake sezone, tako da se nova, odgovarajuća zaštitna protutijela proizvedu i dodatno pojačaju svake godine.

Često postavljana pitanja
Kada je najveći rizik da obolim od gripe?
Godišnja sezona epidemije gripe na sjevernoj polutci traje otprilike od listopada do ožujka / travnja, s vrhom epidemije između prosinca do veljače.
Iz tog razloga, trebali bi se cijepiti što je prije moguće nakon što cjepivo bude dostupno (to će biti u skladu s postojećim nacionalnim preporukama a može biti odgođeno, u skladu s mogućim najintenzivnijim periodom incidencije gripe).
Ako vam preporučeno vrijeme cijepljenja ne odgovara, preporuka je primiti cjepivo u bilo kojem trenutku tijekom sezone gripe, jer ćete stvoriti zaštitu tj. „za cijepljenje nikad nije kasno“.

Mogu li ići na posao ili u školu, ako sam bio u kontaktu s nekim tko boluje od gripe?
Da. Međutim, ako ste zdravstveni djelatnik i razvili ste simptome slične gripi, ne bi trebali biti u kontaktu s pacijentima koji su u opasnosti da razviju ozbiljne komplikacije u slučaju infekcije.

Je li se svatko treba cijepiti protiv gripe?
Od cijepljenja mogu imati koristi svi stariji od 6 mjeseci.
Međutim, cijepljenje je najvažnije u skupinama populacije opisanima u nastavku (više detalja nalazi se u poglavlju 5.2), koje su posebno izložene riziku od ozbiljnih komplikacija u slučaju zaraze virusom influence:
• starije osobe
• trudnice
• osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima (djeca od 6 mjeseci na dalje i odrasli)
• štićenici domova za trajnu njegu
• djeca u dobi od 6 mjeseci do 5 godina
Važno je naglasiti da se zdravstveni i socijalni djelatnici koji su u redovitom kontaktu s osobama pod povećanim rizikom od komplikacija, trebaju redovno cijepiti kako bi ograničili širenje virusa i teške komplikacije na rizične skupine.
Postoje varijacije u preporukama među zemljama a trebalo bi ih uskladiti s postojećim preporukama Europske Komisije.

Zašto je za pojedine ciljne skupine preporučeno cijepljenje protiv gripe?
Skupine ljudi kojima se preporuča cijepljenje protiv gripe uglavnom su u opasnosti od ozbiljnih komplikacija ako se razbole što uključuje hospitalizacije i smrtne ishode. Cijepljenjem tih ljudi i onih koji su s njima u redovitom kontaktu (npr. zdravstveni djelatnici, obitelj), nastanak komplikacija od gripe svodi se na minimum.

Je li moje dijete ima pravo na cjepivo protiv gripe?
Ako je vaše dijete starije od 6 mjeseci starosti i ulazi u jednu od skupina koja ima veći rizik od gripe tada je preporuka da se cijepi. Postoje varijacije između zemalja a trebaju biti usklađene s postojećim nacionalnim preporukama.

Koliko dugo traje zaštita protiv gripe?
Cijepljenje će pružiti zaštitu tijekom sezone gripe 2 tjedna nakon što ste cijepljeni.

Mogu li se cijepiti protiv gripe, dok pijem antibiotik?
Da, sve dok nemate temperaturu (u tom slučaju cijepljenje treba odgoditi dok temperatura na spadne).

Koliko treba cjepivu da postane učinkovito?
Oko 2 tjedna nakon cijepljenja.

Ako sam se cijepio protiv gripe prošle godine, je li se trebam cijepiti i ove?
Da, cijepljenje je potrebno svake sezone. Cirkulirajući virusi se mijenjaju i mutiraju tako da cjepivo iz prethodne sezone možda nije zaštitno protiv virusa koji su u cirkulaciji ove sezone.

Može li cjepivo protiv gripe uzrokovati gripu?
Ne. Cjepivo se sastoji od oslabljenih dijelova virusa te ne može izazvati gripu.
Vi možete imati neke nuspojave nakon cijepljenja kao što je blago povišena temperatura, bolovi u mišićima ili bol na mjestu uboda na par dana, ali ti simptomi su normalni a druge reakcije su rijetke. Stotine milijuna doza cjepiva protiv gripe koriste se svake sezone tako da je naše znanje o nuspojavama i koristima o cijepljenju protiv gripe vrlo opsežno i ohrabrujuće, a sve nuspojave su beznačajne u odnosu na ozbiljne simptome gripe.

Kada je najbolje vrijeme da se cijepite?
Trebali bi se pokušati cijepiti nakon što je cjepivo dostupno; imajte na umu da cijepljenje može kasniti u nekim zemljama kako bi se osigurala pravodobna zaštita tijekom vrhunca epidemije, što treba uskladiti s postojećim nacionalnim preporukama.
Ako čekate s cijepljenjem do zimskih mjeseci, povećavate svoje šanse da se razbolite.
Iako ste već imali gripu ove sezone, dobro je da se cijepite jer će vas cjepivo štititi od drugih tipova virusa influence koji usporedo cirkuliraju svake sezone.

Postoje li osobe koje se ne mogu cijepiti?
Da. Djeca ispod 6 mjeseci starosti su premlada da se cijepe protiv gripe, svi stariji koji su imali teške alergijske reakcije (anafilaksija) na neki od sastojaka cjepiva (na protein jajeta ili konzervans sadržan u cjepivu), ne mogu se cijepiti. Ako su alergije blage može se cijepiti u konzultaciji s liječnikom za svaki pojedinačni slučaj.
Osobe s akutnom febrilnom bolešću.

Zašto se preporučuje da se cijepe zdravstveni djelatnici?
Cijepljenje zdravstvenih djelatnika se preporučuje iz osobnih razloga zaštite ali i da se smanji rizik prijenosa u slučaju oboljenja na pacijente (empatija), kod kojih gripa može izazvati teške komplikacije i smrt.
Cijepljenje zdravstvenih djelatnika također pruža direktnu individualnu zaštitu u trenucima opterećene zdravstvene službe tijekom epidemije gripe.

Mogu li se cijepiti dok dojim?
Da. Nema kontraindikacija za cijepljenje dojiljama, to čak može biti korisno za bebe ispod 6 mjeseci starosti jer su premale da se cijepe.

Je li se mogu cijepiti u bilo kojem stadiju trudnoće?
Da. Nema kontraindikacija za cijepljenje trudnica. U mnogim zemljama trudnoća je definirana kao rizik za komplikacije od gripe pa se cijepljenje preporučuje za dobrobit majke i fetusa / djeteta. Cjepivo se može primijeniti sigurno u bilo kojoj fazi trudnoće.

 

  

DODATAK 2
POZIV ZA SEZONSKO CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE
PRIMJER 1
Poštovani (Ime),
Cijepljenje protiv gripe je siguran, učinkovit i brz medicinski postupak od kojeg svatko može imati samo koristi.
Vaše zdravstveno stanje (ili vaša dob) sugerira da ste u povećanom riziku od komplikacija u slučaju pobolijevanja od gripe.
Pozivamo vas da dođete na besplatno sezonsko cijepljenje protiv gripe:
[Umetni datum - po mogućnosti onaj koji omogućuje ljudima da dođu izvan radnog vremena ili kada ljudima najviše odgovara]
Molimo nazovite nas telefonom [broj telefona] da dogovorite dan i vrijeme cijepljenja.
Cijepljenje protiv gripe pruža najbolju zaštitu od nepredvidljivih virusa influence, a ujedno je i najbolji način da zaštitite sebe i svoju obitelj od gripe, pa vas molimo da se odazovete našem pozivu. Ako se ne odlučite za cijepljenje molimo da nam se javite kako bismo ovaj podatak unijeli u medicinsku dokumentaciju.
Hvala. Radujemo se Vašem skorom dolasku.
S poštovanjem
[Ime i prezime liječnika i potpis]
[Radno mjesto i pozicija liječnika]

 

PRIMJER 2
Draga Gospođo/ Gospodine,
Pozivamo vas da se odazovete sezonskom cijepljenju protiv gripe.
Cijepljenje protiv gripe je siguran, učinkovit i brz medicinski postupak od kojeg svatko može imati samo koristi.
(datum i vrijeme)
Sezonsko cijepljenje protiv gripe štiti vas od teških posljedica gripe.
Ljudi od 60 godina na više ili osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća, dijabetes, bolesti bubrega ili nisku otpornost prema infekcijama u posebnoj su opasnosti da postanu teško bolesni od gripe. Vi pripadate jednoj od tih skupina, zbog toga je poželjno da se cijepite.
Pozivate se na cijepljenje dana:
Datum:
Vrijeme:
Mjesto:
Jeste li poziv zaprimili prvi put?
Ako se prvi puta cijepite ovo su informacije koje su za vas važne:
• Cijepljenje protiv gripe preporuča se ljudima koji su u dodatnom riziku da postanu teško bolesni od gripe. Ako se cijepite vjerojatnost da dobijete gripu i teške komplikacije je puno manja. Ako i dobijete gripu nakon cijepljenja ona će biti puno blažeg oblika i bez ozbiljnih komplikacija.
• Trebali bi se cijepiti svake godine a najbolje vrijeme za cijepljenje je od sredine listopada do kraja studenog.
• Cijepljenje protiv gripe ponekad izaziva laganu bol u ruci na kraće vrijeme i od njega se ne možete razboljeti.
Cijepljenje protiv gripe je besplatno.
Molimo vas ponesite ovo pismo sa sobom na cijepljenje radi evidencije. Ako ne možete doći u dogovoreno vrijeme, molimo vas kontaktirajte ambulantu radi slijedećeg slobodnog termina.
Hvala. Radujemo se Vašem dolasku uskoro.
S poštovanjem
[Ime i prezime liječnika i potpis]
[Radno mjesto i pozicija liječnika]

 

Literatura
1. Blank P, Schwenkglenks M, Szucs TD. The impact of European vaccination policies on seasonal influenza vaccination coverage rates in the elderly. Human Vaccines & Immunotherapeutics. 2012;8(3):328-35.
2. Council of the European Communities. Proposal for a Council Recommendation on Seasonal Influenza Vaccination 2009. Available from: http://ec.europa.eu/health/ph_threats/com/Influenza/docs/seasonflu_rec2009_en.pdf. Accessed 9 September 2015.
3. Council of the European Union. State of play on implementation of the Council Recommendation of 22 December 2009 on seasonal influenza vaccination (2009/1019/EU). 2014. Available from: http://ec.europa.eu/health/vaccination/docs/seasonflu_staffwd2014_en.pdf. Accessed 9 September 2015.
4. Kassianos G. Willingness of European healthcare workers to undergo vaccination against seasonal influenza: current situation and suggestions for improvement. Drugs in Context. 2015;4:212268.
5. Mereckiene JC, S; Nicoll,A.; Lopalco; P.; Noori, T.; Weber, J.T; D’Ancona, F.; Lévy-Bruhl, D.; Dematte, L.; Giambi, C.; Valentiner-Branth, P.; Stankiewicz, I.; Appelgren, E.; O’Flanagan, D.; the VENICE project gatekeepers group. Seasonal influenza immunisation in Europe. Overview of recommendations and vaccination coverage for three seasons: pre-pandemic (2008/09), pandemic (2009/10) and post-pandemic (2010/11). Euro Surveillance. 2014;19(16):20780.
6. Public Health England. Seasonal flu vaccine uptake (frontline healthcare workers - all trusts) 2013/2014 2014. Available from: https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/274506/SeasonalFlu_UptakeData-HCWs_Dec13_acc.pdf. Accessed 9 September 2015.
7. Public Health England. Annual Flu Programme 2014. Available from: https://www.gov.uk/government/collections/annual-flu-programme. Accessed 9 September 2015.
8. Public Health England. Immunisation 2014. Available from: https://www.gov.uk/government/collections/immunisation. Accessed 9 September 2015.
Influenza Vaccination Key Facts for General Practitioners, Final Version, 9 September 2015
9. Dutch College of General Practitioners. Available from: https://www.nhg.org/dutch-college-general-practitioners. Accessed 9 September 2015.
10. European Centre for Disease Prevention and Control. Seasonal influenza - basic facts. Available from: http://ecdc.europa.eu/EN/HEALTHTOPICS/SEASONAL_INFLUENZA/basic_facts/pages/basic_facts.aspx. Accessed 9 September 2015.
11. Matsuzaki Y, Katsushima N, Nagai Y, Shoji M, Itagaki T, Sakamoto M, et al. Clinical features of influenza C virus infection in children. The Journal of Infectious Diseases. 2006;193(9):1229-35.
12. Centers for Disease Control and Prevention. Seasonal influenza (flu) 2015. Available from: http://www.cdc.gov/flu/about/qa/disease.htm. Accessed 9 September 2015.
13. European Centre for Disease Prevention and Control. Revised estimates of deaths associated with seasonal influenza in the US 2010. Available from: http://www.ecdc.europa.eu/en/activities/sciadvice/_layouts/forms/Review_DispForm.aspx?List=a3216f4c-f040-4f51-9f77-a96046dbfd72&ID=394. Accessed 9 September 2015.
14. Preaud ED, L.; Macabeo, B.; Farkas, N.; Sloesen, B; Palache, A.; Shupo, F; Samson, SI. Annual public health and economic benefits of seasonal influenza vaccination: a European estimate. BMC Public Health. 2014;14:813.
15. Monto AS, Gravenstein S, Elliott M, Colopy M, Schweinle J. Clinical signs and symptoms predicting influenza infection. Archives of Internal Medicine. 2000;160(21):3243-7.
16. Cools HJ, van Essen GA, Dutch Society of Nursing Home S. [Practice guideline 'Influenza prevention in nursing homes and care homes', issued by the Dutch Society of Nursing Home Specialists; division of tasks between nursing home specialist, general practitioner and company doctor]. Nederlands tijdschrift voor geneeskunde. 2005;149(3):119-24.
17. Graffelman AW, le Cessie S, Knuistingh Neven A, Wilemssen FE, Zonderland HM, van den Broek PJ. Can history and exam alone reliably predict pneumonia? The Journal of Family Practice. 2007;56(6):465-70.
18. Hopstaken RM, Muris JW, Knottnerus JA, Kester AD, Rinkens PE, Dinant GJ. Contributions of symptoms, signs, erythrocyte sedimentation rate, and C-reactive protein to a diagnosis of pneumonia in acute lower respiratory tract infection. The British Journal of General Practice. 2003;53(490):358-64.
19. Call SA, Vollenweider MA, Hornung CA, Simel DL, McKinney WP. Does this patient have influenza? Journal of the American Medical Association. 2005;293(8):987-97.
20. Stein J, Louie J, Flanders S, Maselli J, Hacker JK, Drew WL, et al. Performance characteristics of clinical diagnosis, a clinical decision rule, and a rapid influenza test in the detection of influenza infection in a community sample of adults. Annals of Emergency Medicine. 2005;46(5):412-9.
21. van Gageldonk-Lafeber AB, Heijnen ML, Bartelds AI, Peters MF, van der Plas SM, Wilbrink B. A case-control study of acute respiratory tract infection in general practice patients in The Netherlands. Clinical Infectious Diseases. 2005;41(4):490-7.
22. WHO. Recommended composition of influenza virus vaccines for use in the 2014-2015 northern hemisphere influenza season 2014. Available from: http://www.who.int/influenza/vaccines/virus/recommendations/2014_15_north/en/. Accessed 9 September 2015.
23. Tamma PD, Ault KA, del Rio C, Steinhoff MC, Halsey NA, Omer SB. Safety of influenza vaccination during pregnancy. American Journal of Obstetrics and Gynecology. 2009;201(6):547-52.
24. Neuzil KM, Reed GW, Mitchel EF, Simonsen L, Griffin MR. Impact of influenza on acute cardiopulmonary hospitalizations in pregnant women. American Journal of Epidemiology. 1998;148(11):1094-102.
25. Pebody RG, McLean E, Zhao H, Cleary P, Bracebridge S, Foster K, et al. Pandemic Influenza A (H1N1) 2009 and mortality in the United Kingdom: risk factors for death, April 2009 to March 2010. European Communicable Disease Bulletin. 2010;15(20).
26. Pierce M, Kurinczuk JJ, Spark P, Brocklehurst P, Knight M, Ukoss. Perinatal outcomes after maternal 2009/H1N1 infection: national cohort study. British Medical Journal. 2011;342:d3214.
27. Omer SB, Goodman D, Steinhoff MC, Rochat R, Klugman KP, Stoll BJ, et al. Maternal influenza immunization and reduced likelihood of prematurity and small for gestational age births: a retrospective cohort study. PLoS Medicine. 2011;8(5):e1000441.
Influenza Vaccination Key Facts for General Practitioners, Final Version, 9 September 2015
28. Luteijn JM, Brown MJ, Dolk H. Influenza and congenital anomalies: a systematic review and meta-analysis. Human Reproduction. 2014;29(4):809–23
29. Benowitz I, Esposito DB, Gracey KD, Shapiro ED, Vazquez M. Influenza vaccine given to pregnant women reduces hospitalization due to influenza in their infants. Clinical Infectious Diseases. 2010;51(12):1355-61.
30. Eick AA, Uyeki TM, Klimov A, Hall H, Reid R, Santosham M, et al. Maternal influenza vaccination and effect on influenza virus infection in young infants. Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine. 2011;165(2):104-11.
31. Poehling KA, Szilagyi PG, Staat MA, Snively BM, Payne DC, Bridges CB, et al. Impact of maternal immunization on influenza hospitalizations in infants. American Journal of Obstetrics and Gynecology. 2011;204(6 Suppl 1):S141-8.
32. Zaman K, Roy E, Arifeen SE, Rahman M, Raqib R, Wilson E, et al. Effectiveness of maternal influenza immunization in mothers and infants. The New England journal of Medicine. 2008;359(15):1555-64.
33. British guideline on the management of asthma (2014). Available from: http://thorax.bmj.com/content/63/Suppl_4/iv1.full.pdf+html. Accessed 9 September 2015.
34. Caubet JC, Wang J. Current understanding of egg allergy. Pediatr Clin North Am. 2011;58(2):427-43, xi.
35. Rona RJ, Keil T, Summers C, Gislason D, Zuidmeer L, Sodergren E, et al. The prevalence of food allergy: a meta-analysis. J Allergy Clin Immunol. 2007;120(3):638-46.
36. EMC. SMPC Inactivated Influenza Vaccine (Split Virion) BP2014. Available from: http://www.medicines.org.uk/emc/medicine/6207. Accessed 9 September 2015.
37. Grohskopf LA, Olsen SJ, Sokolow LZ, Bresee JS, Cox NJ, Broder KR, et al. Prevention and control of seasonal influenza with vaccines: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP) -- United States, 2014-15 influenza season. Morbidity and Mortality Weekly Report. 2014;63(32):691-7.
38. France EK, Glanz JM, Xu S, Davis RL, Black SB, Shinefield HR, et al. Safety of the trivalent inactivated influenza vaccine among children: a population-based study. Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine. 2004;158(11):1031-6.
39. Vellozzi C, Burwen DR, Dobardzic A, Ball R, Walton K, Haber P. Safety of trivalent inactivated influenza vaccines in adults: background for pandemic influenza vaccine safety monitoring. Vaccine. 2009;27(15):2114-20.
40. Centers for Disease Control and Prevention. Seasonal Influenza Vaccine Safety: a Summary for Clinicians (2015). Available from: http://www.cdc.gov/flu/professionals/vaccination/vaccine_safety.htm. 9 September 2015.
41. Fiore AE, Uyeki TM, Broder K, Finelli L, Euler GL, Singleton JA, et al. Prevention and control of influenza with vaccines: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP), 2010. Morbidity and Mortality Weekly Report 2010;59(RR-8):1-62.
42. Kroger AT, Atkinson WL, Marcuse EK, Pickering LK. General recommendations on immunization: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP). Morbidity and Mortality Weekly Report. 2006;55(RR-15):1-48.
43. Baxter R, Bakshi N, Fireman B, Lewis E, Ray P, Vellozzi C, et al. Lack of association of Guillain-Barre syndrome with vaccinations. Clinical Infectious Diseases. 2013;57(2):197-204.
44. European Centre for Disease Prevention and Control. Seasonal influenza (multimedia). Available from: http://ecdc.europa.eu/EN/HEALTHTOPICS/SEASONAL_INFLUENZA/multimedia_tools/pages/multimedia_tools.aspx. Accessed 9 September 2015.
45. Dexter LJ, Teare MD, Dexter M, Siriwardena AN, Read RC. Strategies to increase influenza vaccination rates: outcomes of a nationwide cross-sectional survey of UK general practice. British Medical Journal Open. 2012;2(3).8. javno zdravstvo Engleska. Cijepljenje 2014. Dostupno od: https://www.gov.uk/government/collections/immunisation~~pobj. Pristup 9. rujna 2015.

Članovi ekspertne grupe: Predsjednik: Dr George KASSIANOS UK, Članovi: Hülya AKAN, Turkey, Evis BAGHDATIS Cyprus, Patricia BLANK Switzerland, Jean-Marie COHEN France, Oana FALUP PECURARIU Romania, Andrei GALEV Bulgaria, Isme HUMOLLI Kosovo, István JANKOVICS,Hungary, Predrag KON Serbia, Andreas KONSTANTOPOULOSGreece, Zuzana KRISTUFKOVA Slovakia, Ernest KUCHAR, Poland Jan KYNCL, Czech Republic Matti MAIMETS, Estonia Aukse MICKIENE, Lithuania Aneta NITSCH-OSUCH Poland, Raùl ORTIZ DE LEJARAZU Spain, Tom SCHABERG Germany, Ted VAN ESSEN The Netherlands, Dace ZAVADSKA Latvia